Migracije stanovništva u Europi

Prikaz na karti gdje europsko stanovništvo iseljava, kako stari i gdje pronalazi posao

U porastu su migracije stanovništva u Europi i sljedeće izvješće pokazuje točno kamo i zašto. Izdao ga je Eurostat, ured EU za statistiku i nudi nam brojne uvide u stanje Europe koja se mijenja.

U moru detalja, naziru se određeni trendovi: mladi napuštaju europski jug, osobito ruralna područja, u potrazi za poslom na sjeverozapadu kontinenta, u urbanim područjima. To stvara demografsku prazninu koja signalizira određene promjene u strukturi populacije.

Sljedeći grafikon daje nam naznake o ovom kretanju. Promatrajući prosječnu dob stanovništva, graf očekivano pokazuje sljedeće: u europskim ruralnim područjima živi starija populacija, dok je u većim gradovima (označeni plavom točkom) stanovništvo mlađe nego na razini države. Najstariju populaciju nalazimo u grčkoj regiji Evritaniji- ruralnom području u kojem je iseljavanje mladih podiglo prosječnu starost stanovništva na 53,6 godina. Iako najveći porast prosječne starosti nalazimo u ruralnim područjima, ovaj fenomen može se proučavati kako na lokalnoj tako i na državnoj razini.

Slika 1. prosječna dob u Europi, poredano po državama i regijama

Između 2006. i 2016. godine, u Rumunjskoj, Litvi, Grčkoj i Portugalu došlo je do povećanja prosječne starosne dobi za više od četiri godine. Takav porast ne može se jednostavno objasniti pretpostavkom da je preko noći došlo do naglog povećanja očekivanog životnog vijeka - očito je da uzrok leži u odlasku velikog broja mladih.

„Porast prosječne starosti stanovnika može potjecati od dvije stvari: odlazak mladih i /ili niske stope nataliteta“- navodi Pernd Parusel , stručnjak za migracije iz Europske migracijske mreže – tijela Europske komisije nadležnog za migracije i azil. „Poznato je da neke istočno i srednjeeuropske države npr. baltičke zemlje, imaju visoku stopu iseljavanja mladih na početku njihove karijere.“

Dakle, koji je primarni uzrok što navedene države ubrzano stare - pad stope nataliteta ili visoka stopa iseljavanja mladih?

Stope nataliteta: niske i niže

Slika 2. stope plodnosti po regijama

Gledajući kartu iznad, niska stopa nataliteta očigledno je problem diljem Europe - ponajviše u Španjolskoj, Italiji, Slovačkoj i Grčkoj. Ovo je vjerovatno znak da ljudi biraju imati manje djece iz ekonomskih razloga, a oni koji se i odluče imati djecu, napuštaju svoje države podrijetla.

Čini se da ne postoji izravna poveznica između starenja populacije i broja rođene djece. U Rumunjskoj i Litvi unatoč relativno visokom natalitetu, prosječna starost stanovništva se naglo povećala. Stoga je jasno da je odlučujući faktor ipak emigracija mladih, iako on nije sasvim izoliran od faktora proporcionalnog smanjenja broja rođenih.

Migracija : prema Njemačkoj

Kamo sele ljudi o kojima govorimo? Izvješće nam ne daje precizne odgovore, jer porast broja migracija uključuje i dolazak migranata izvan EU, čiji broj je dosegao vrhunac u 2015. godini kao rezultat migrantske krize. Karta ispod pokazuje da je Njemačka bila glavno odredište sa prihvaćenih 1,2 milijuna migranata u 2015. godini.

Slika 3. migracija među regijama u 2015.

 

No bilo bi pogrešno dozvoliti da učinci migrantske krize zamaskiraju aktualne trendove.

„Točno je da su Švedska i Njemačka primile mnogo tražitelja azila tijekom europske migrantske krize, no zanimljivo je da je Njemačka istovremeno primila i mnogo EU državljana“- kaže Parusel. „Ako pogledate nacionalnosti koje su selile u Njemačku 2015., glavna grupa bila je iz Sirije, no slijedili su je Rumunji , Poljaci, Afganistanci, Bugari i Talijani. To je veoma miješana slika ljudi koji su došli iz dalekih zemalja zahvaćenih sukobima i ljudi iz EU.“

Zapošljavanje: bijeg s juga

Kratak pogled na kartu koja prikazuje stope zapošljavanja, objašnjava zašto je sjeverozapadna Europa (posebno Njemačka) privlačno odredište. Naime, stope zaposlenosti 2016. u Njemačkoj , Skandinaviji i Ujedinjenom Kraljevstvu bile su više nego drugdje, a primjetno niske bile su u južnoj Španjolskoj, južnoj Italiji i Grčkoj. Ako ste bili u potrazi za poslom, jug Europe nije bio mjesto gdje ćete ga naći.

Slika 4. stope zaposlenosti za europske regije 2016.

 

Doduše, kad pričamo o tome kako se mijenjaju stope zapošljavanja, javlja se malo drugačija slika. Visoka razina stvaranja novih radnih mjesta javlja se u istočnoj Njemačkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Poljska regija Donja Šleska ima najviši porast zaposlenosti u Europi po stopi od 12,5 posto u desetljeću koje prethodi 2016. godini. Ipak, Poljska i Mađarska nisu glavna odredišta za migrante; porast stope zaposlenosti u tim državama zapravo predstavlja oporavak od razdoblja velike nezaposlenosti. Unatoč ovom poboljšanju, razina zaposlenosti još uvijek zaostaje za ekonomski najrazvijenijim područjima europskog sjeverozapada. Međutim, moguće je da će i one, ukoliko se njihov ekonomski rast nastavi, u budućnosti postati popularna odredišta za migrante. Doista, Parsel tvrdi da je tako nešto već u razmatranju. „Čujem od poljskih kolega da su u potrazi za načinima kako postati privlačniji stranoj radnoj snazi, osobito onoj razvijenijih vještina."

Slika 5. promjene stopa zaposlenosti za europske regije 2006. -2016.

Moglo bi se očekivati da ovakva količina migracija po Europi izazove određena previranja-prihvat izbjeglica bio je veoma kontroverzna tema u mnogim zemljama. No nije svugdje slučaj da će pristizanje migranata automatski prouzročiti trzavice u zajednici u koju stignu. Da bi razumjeli zašto je tome tako, morate shvatiti vakum koji su stvorile niske stope nataliteta u Europi. Smatra se da je stopa od 2,1 poroda po ženi potrebna da se održi statična razina broja stanovnika- u 2015. godini nijedna zemlja EU nije zadovoljila taj kriterij. Unatoč ekonomskom uspjehu, broj rođenih u Njemačkoj bio je zamjetno nizak i mnogi Nijemci svjesni su ove činjenice. „ Nizak natalitet bio je važna tema u Njemačkoj dugo vremena, pokazatelj da društvo stari i da su migranti potrebni" – kaže Parusel. „Ta rasprava je donekle doprinjela da se u određenoj mjeri prihvate i izbjeglice i radnici- migranti. Općenito gledajući, Njemačka je bila voljna prihvatiti te ljude jer ih njena ekonomija može apsorbirati."

Očekivani životni vijek: ne radi se samo o bogatstvu

Slika 6. očekivani životni vijek po europskim regijama 2006- 2016.

Njemačka i druge zemlje sjeverozapadne Europe možda imaju ekonomsku stabilnost, no nije baš svaka prednost na njihovoj strani. S iznimkom Norveške, europske regije s višim očekivanim životnim vijekom gravitiraju prema Sredozemlju. Bilo bi veoma plitko tvrditi da ne postoji veza između ekonomskog bogatstva i dugovječnosti- regije u Italiji i Španjolskoj sa najvišim očekivanim životnim vijekom za djecu rođenu danas, nisu najsiromašnije u tim zemljama. Ipak, jasno je da dugovječnost nije izravna nagrada koja potječe iz visokog dohotka.

Nijedna europska država ne može biti zadovoljna s ovakvim stanjem. Između 2014. i 2015. godine očekivani životni vijek smanjen je po prvi put od 2003. godine otkad je ta brojka formirana za postojeću uniju. Smanjenje nije značajno- 0,3 godine pa je sada očekivani životni vijek u Europi 80,6 godina. No, ovo treba shvatiti kao upozorenje, ispravljajući pretpostavku da su Europa i zapad općenito na uzlaznoj putanji prema boljim životnim uvjetima i općem zdravlju. Možemo se nadati da će dogodine brojke otkriti da je ovo smanjenje bilo samo privremeno i nevažno unutar šireg konteksta.

Podaci za Republiku Hrvatsku

U Hrvatsku se 2016. godine iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, u inozemstvo je iselilo njih 36.436 odnosno 22.451 osoba više, a najviše se iseljavaju mladi, podaci su Državnog zavoda za statistiku o vanjskoj i unutarnjoj migraciji stanovništva.

Iz inozemstva se doselilo 55,3 posto hrvatskih državljana i 44,7 posto stranaca, a odselilo se 95,6 posto hrvatskih državljana i 4,4 posto stranaca.

Najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (31,1 posto), a najviše je odseljenih iz Hrvatske otišlo u Njemačku (56,1 posto).

Doseljeni najčešće dolaze u Grad Zagreb (23,8 posto) i Splitsko-dalmatinsku županija (14, posto), a i najviše odseljenih je iz Zagreba (13,4 posto) te slijede Osječko-baranjska županija s 10 posto i Zagrebačka županija s 8 posto.

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih veći je udio muškaraca (60 posto), kao i kod odseljenih u inozemstvo (54,1 posto.

Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (46,7 posto).

Mjesto stanovanja unutar Hrvatske prošle godine promijenile su 74.752 osobe,  najviše se preseljavaju mladi u dobi od 20 do 39 godina (48 posto), a udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 54,7 posto.

Najviše osoba (42,2 posto) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,9 posto, a između naselja istoga grada/općine 19,9 posto osoba.

Najveće migracije stanovništva između gradova/općina iste županije bile su u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, što je razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva i ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, imao je Grad Zagreb (2.706 osobe), a najveći negativan saldo ukupne migracije imale su Osječko-baranjska (minus 3.952 osobe) i Vukovarsko-srijemska županija (minus 3.526osoba).

_________________________________

Autori: Feargus O' Sullivan, HINA
Izvori: Citylab, Večernji list, DZS

_________________________________

 

Kontakt podaci

Kumrovečka ul. 6
10000, Zagreb
+385 (98) 727 009
info@migra.hr

Korisnička iskustva

Great service! I ordered 22 boxes and the showed up at my front door the very next morning! A+
Matthew McGrath

Copyright 2017 © MIGRA